:

:

TV Most

Foto: Tanjug

clock

Novembar 09, 2018   21:27

0

174

U Galeriji SANU otvorena izložba dela Marka Čelebonovića

Akademik Ljubomir Simović otvorio je večeras u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) izložbu „Marko Čelebonović“, čije su autorke istoričarke umetnosti Lidija Merenik, Ana Bogdanović i Nevena Martinović.

„Na svojim platnima i papirima Čelebonović slika kuće u kojima živi, enterijere u kojima boravi, atelje u kome radi, slika svoju suprugu i ćerku, slika autoportrete, slika portrete svojih prijatelja, slika aktove i figure u enterijeru. Slika intimističke scene – češljanje za stolom na terasi, slika ostavu, slika turšiju. Na njegovim izložbama dočekuju nas dva hleba i flaša vina, šah, stočić sa velikim tanjirom i trešnjama“, kaže Simović.

Čelebonović motive za svoje slike, primećuje Simović, ne traži u mitologiji, religiji ili istoriji, ni u javnom životu.

„On je za vreme Drugog svetskog rata bio istaknuti pripadnik francuskog pokreta otpora, bio je čak komadant jedne brigade u južnoj Francuskoj, ali o tome na njegovim slikama nema ni traga. U onome što postoji u njegovoj kući, sobi i ateljeu, on isključujući sve drugo, nalazi dovoljno motiva i detalja da njima ispuni ceo svoj slikarski vek“, istakao je Simović.

I kada u kasnijoj fazi počne da slika morsku obalu, ulice Sen Tropea, Budvu, Bečiće ili Sveti Stefan, njegovi pejzaži uvek imaju nešto kamerno, nešto od enterijera i mrtvih priroda, dodao je Simović.

„U jednoj pesmi, napisanoj u obliku razgovora dva prijatelja koji sede pred ‘Mažestikom’ i pričaju o poeziji, jedan od njih kaže: Ova pesma zrači, ali šta znači? Drugi mu odgovara: Ako zrači, mora li i da znači? Sa tim pitanjem ulazimo večeras među Čelebonovićeve slike i s tim pitanjem, kao sa odgovorom, proglašavamo ovu izložbu otvorenom“, rekao je Simović.

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević rekao je da turska reč „čelebi“ znači „otmen, plemenit ili mladić otmenog roda“ i konstatovao da se za Čelebonovića može reći da je otmenošću svog stila i produhovljenošću svog rada odgovorio simbolici svog imena.

„To takođe znači i glasnik u starom turskom lutkarskom pozorištu, a Čelebonović je bio glasnik mnogih tendencija, pokreta u srpskom slikarstvu. Njegov rad je bio francuski rasad u velikoj i lepoj bašti srpskog slikarstva. Taj rasad je imao svoj površinski izraz, a u dubljen korenu je ono kulturno jezgro koje je inspirisalo veliki broj umetnika u svim oblastima“, istakao je Vukosavljević, dodavši da je za velike umetnike karateristično da nose motive kulturnog podneblja iz koga su potekli i da istovremeno svojim talentom krče nove puteve.

Vukosavljević je podsetio da je Miodrag B. Protić jednom prilikom napisao da bi se za Marka Čelebonovića moglo kazati ono što je Žan Kasu rekao za Vijara da je „magičar malih čuda svakidašnjeg života“.

„To što je Kasu rekao za Vijara može se videti na platnima Čelebonovića“, rekao je Vukosavljević.

Aleksandar Milojević, direktor Galerije RIMA, kaže da je reč o trodelnom izložbenom projektu kojim se predstavlja delo jednog od najcenjenijih i najvoljenijih umetnika sa ovih prostora.

„Započinjemo restrospektivnom izložbom u Galeriji SANU, nastavljamo sutra u Galeriji RIMA u Beogradu predstavljanjem ranog opusa, dok će 13. novembra u Galeriji RIMA u Kragujevcu biti predstavljen ciklus ‘Kaluđerica'“, rekao je Milojević podsetivši da su prošle godine objavili najsveobuhvatniju studiju o Marku Čelebonoviću koju potpisuje pet autora različitih generacija i pogleda na umetnikovo stvaralaštvo.

Postavka u Galeriji SANU prikazuje Čelebonovićevo slikarstvo kroz selekciju najboljih dela iz kolekcija Narodnog muzeja, Muzeja savremene umetnosti, Umetničke zbirke SANU, Galerije Doma vojske Srbije u Beogradu, Spomen-zbirke Pavla Beljanskog u Novom Sadu i Narodnog muzeja u Kraljevu.

Značajan deo eksponata čine remek-dela iz Čelebonovićeve porodične zaostavštine, kao i odabrani radovi iz privatnih kolekcija.

Od najranijih slika i crteža iz dvadesetih godina, preko amblematskih dela srpskog međuratnog modernizma iz četvrte decenije, kroz koloristički virtuozna ostvarenja iz pedesetih i šezdesetih godina 20. veka, sve do takozvanih „belih“ slika nastalih u poslednje dve decenije umetnikovog života, izložba, kroz pažljivu selekciju radova, prikazaje Čelebonovićev celoviti stvaralački put.

Izvor: Tanjug

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva