:

:

TV Most

clock

Mart 15, 2015   12:05

0

205

Novo viđenje slikarstva Save Šumanovića



Cilj tog projekta, čiji je autor Miroslav Rodić, je da dokaže da slikarstvo poznatog umetnika u svojoj strukturi ima kodiranu informaciju na kojoj počiva postojanje sveta.

Naime, kroz kompoziciju njegovih dela, koja manifestuju matrične slike i odnose zlatnog preseka, očituje se jedinstvo prostora, vremena, energije i informacije.

Prvi nagoveštaj da je svet sačinjen iz delića treperavih geometrijskih struktura svetlosti, boje i oblika dali su u modernom vremenu umetnici impresionisti Mone, Renoar, Dega... a tog znanja su se držali i Sera, Sezan, Gogen, Van Gog i drugi.

Na primer, Matis genijalno sažima iskustva slikarstva. Njegove slike drži čvrsta unutrašnja geometrijska struktura uz maksimalnu pojednostavljenost. Kandinski se oslobodio predmetnosti, a zadržao je apstraktne geometrijske forme.

Franc Mark kristalnim oblicima poput mnoštva krhotina i komadića stakla slika svoj poetski svet.

Revolucionarni Pikaso razlomio je formu na uglaste površine i klinove od kojih je napravio kontruktivne elemente iz kojih je izveo višestrane geometrizovane strukture, analitičkog ili fasetnog kubizma.

Međutim, zvanična kritička redakcija nije prepoznala da toj plejadi pripada i Sava Šumanović koji u svoja dela uvodi geometriju nekada više, a nekada manje očigledno.

Osnovno pitanje koje se nameće nad predmetom istraživanja je da li je pojava geometrijske matrice u delu Save Šumanovića osvešteno znanje ili spontana, osećanje umetnika koje kroz ljubav manifestuje kvantnu mogućnost veze: stvarnost - slika stvarnosti.

Dosadašnja naučna i stručna istraživanja u oblasti likovne estetike, koja su odredila značaj i mesto Save Šumanovića u modernoj umetnosti 20 veka, može se upotpuniti sintetičnim prilazom Đure Radišića.

Naše kulturno pamćenje podseća nas da je Sava Šumanović, u tekstu

"Slikar o slikarstvu" davno objavljen u Kniževniku, maja 1924. godine u Zagrebu, iskazao likovno iskustvo i suštinu svoje umetniče kreacije, podseća Rodić.

Tim duhovnim tragom sledio je slikar, pedagog, konzervator, a pre svega metaestetičar Đura Radišić koji je tumačeći jedinstvo, logiku i harmoniju likovne senzacije ušao zakonomernost prirodnog poretka, u matricu postojanja, u rubna znanja Save Šumanovića.

"Traktatom o geometrijskoj matrici" zakoračuje se u novo i neistraženo polje istorije umetnosti, u polje čiste ezoterije - Metaestetiku.

Izvor: Tanjug

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva