:

:

TV Most

clock

Maj 25, 2020   10:50

0

216

Amerika odlučila, komandanti OVK odlaze u političku penziju

Komandanti OVK, koji su dvadesetak godina bili miljenici Amerike, polako odlaze u političku penziju, a ukoliko neće dobrovoljno da napuste politiku, poput Ramuša Haradinaja, dobijaju poziv Specijalnog suda za ratne zločine u Hagu, čime im se direktno stavlja po znanja da je iscurilo njihovo političko vreme, piše "Politika".

List podseća da su ovi komandanti uz svesrdnu podršku Zapadnih zemalja držali politiku na Kosovu u svojoj šaci 20 godina. Politika navodi reči predsednika Matice Albanaca Srbije Dema Beriše, da se na primeru Ramuša Haradinaja vidi da je odluka SAD da to ratno krilo isključi iz političkog života.

Svesne da to što su Ramuš Haradinaj, Hašim Tači, Kadri Veselji i drugi koji su okrvavili ruke može da optereti planove za budućnost i da Zapadne obaveštajne službe imaju materijalne dokaze o njihovoj umešanosti u najmonstruoznije zločine nad Srbima, države Kvinte su odlučile da daju šansu albanskim političkim liderima kojima su ekonomija i trgovinska saradnja na prvom mestu.

Tako će OVK napraviti pun krug, od naoružane grupe koja je sredinom devedesetih zvanično bila na spisku terorističkih organizacija u Stejt departmentu, pa skoro preko noći postala prijateljska "oslobodilačka vojska", do toga da će neki njihovi komandanti završiti ili u Hagu ili bar daleko od kosovskih političkih voda, ražalovani s funkcija.

Beriša za Politiku kaže da je svima jasno da albanski ratni lideri nemaju više šta da traže u političkom životu Kosova. Dodaje da je možda najjači dokaz to što je Ramuš Haradnaj, kada je politički bio najjači, podneo ostavku, odbivši da ukine takse na robu iz Srbije.

"Haradinaj je prva žrtva nove politike. Amerike neće to uraditi naglo, već će prvi korak biti preko vlade Avdulaha Hotija, koja će uskoro biti formirana i to će biti vlada eksperata, bez mnogo mesta za bivše komandante OVK. Samo će ministar vojni biti Anton Ćuni, bivši član OVK, ne mnogo poznat", kaže Beriša.

On dodaje da će mesta u novoj vladi biti i za Fatmira Ljimaja koji je već osuđen za ratne zločine i sada je u drugom svojstvu u odnosu na ostale članove OVK.

Beriša navodi da Amerikanci imaju druge albanske političare na Kosovu kojima neće u prvom planu biti sukobi i stalno postavljanje nacionalnog pitanja već ono od čega se živi. Ističe da razgovori koje vodi Ričard Grenel, Miroslav Lajčak ili Đuzep Borelj idu u tom pravcu.

Diplomata iz jedne Zapadne zemlje u Prištini kaže za Politiku da je svima golim okom vidljivo da nekadašnje vođe OVK niko na Zapadu više ne vidi kao deo rešenja kosovskog problema i da će svi oni morati da budu zamenjeni postepeno u narednih nekoliko godina. Kao primer navodi da će najverovatnije novi premijer biti Avdulah Hoti, koji slovi za "britanskog đaka".

"Novo vreme traži nove ideje koje mogu da doprinesu samo novi ljudi. To nikako nisu sadašnji politički predstavnici Albanaca koji svoju političku moć crpu iz rata 1999. i pljačkaških privatizacija posle toga. Jasno je da s njima nema šanse da se s Beogradom postigne bilo kakav dogovor", navodi ovaj diplomata.

On kaže da je postojao strah kod istih Zapadnih diplomata da li će, kada se reše vojnog krila, doći do političkog vakuuma koji bi mogli da iskoriste ekstremne političke snage i da se eksperiment s Aljbinom Kurtijem pokazao kao neuspešan, ali i da je pogrešno stanoviše da nema drugih političara koji mogu da upravljaju u dogovoru sa Zapadom. To su neki politički predstavnici DSK, ali ih ima i u drugim partijama, pre svega u Samoopredeljenju.

Za Zapad je posebno interesantan gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti, koji nije povezan ni s jednom sferom. Albanci imaju veoma sposobne, obrazovane i talentovane političare koji bi mogli da preuzmu vodeću ulogu i u političkoj agendi imaće za cilj saradnju s Beogradom jer samo tako mogu da napreduju", ističe ovaj diplomata.

Spoljnopolitički analitičar Nemanja Starović za Politiku kaže da je evidentna težnja Zapadnog dela međunarodne zajednice, pre svega SAD, da sprovede nekakvo pročišćavanje političke scene u Prištini. Ocenjuje da su glavni mehanizam pomoću kojeg se tim procesom upravlja specijalizovana sudska veća izmeštena u Hag, pred kojima bi u narednim mesecima konačno trebalo da otpočnu prva suđenja, a koja su pod kontrolom Vašingtona.

"Međutim, ne bismo smeli da gajimo bilo kakve iluzije o motivima zbog kojih SAD insistiraju na toj vrsti promena u političkom vrhu Prištine, budući da bi pravda za žrtve potencijalno osuđenih komandanata tzv. OVK bila tek kolateralna šteta u procesu koji za stvarni cilj ima konsolidaciju kosovske državnosti. Sponzorima kosovske nezavsnosti je jasno da njihov projekat ne može da bude uspešan ukoliko u vrhu političke vlasti Kosova večito ostanu'političari iz šume', što inače predstavlja izraz nastao unutar građanskih krugova u Prištini, a ne u Beogradu", kaže Starović.

Nemanja Starović kaže da je sada teško oceniti da li je i koliko uklanjanje s vrhova političke scene u Prištini povoljno za kosmetske Srbe i zvanični Beograd jer bi marginalizacija ljudi poput Haradinaja, Ljimaja ili Veseljija bila korisna samo za albansko društvo na KiM, čiji bi se politički sistem konsolidovao. Tek dugoročno to bi moglo da se povoljno odrazi i na položaj Srba koji su ostali da žive na Kosovu.

"U nešto kraćem, praktičnom planu, teško da naši sunarodnici mogu imati razloga za optimizam jer u odnosu prema Srbima i zvaničnom Beogradu ne postoje velike razlike među albanskim političarima. Istorija i brojni primeri s različitih strana sveta nas uče da često najkrupnije iskorake u pravcu mira čine upravo nekadašnji ratni lideri, dok liberali i građanski orijeintisani državnici nemaju dovoljno kapaciteta, večito strahujući od optužbi za nedostatak patriotizma. Imajući u vidu veoma visok nivo antisrpskog naboja u albanskom društvu na KiM, na čijem suzbijanju niko ozbiljno nije radio poslednjih 20 godina, bojim se da nas eventualna smena generacija na političkoj sceni Prištine ne bi približila održivom rešenju“, zaključuje Starović.

Politika navodi dalje i da je političkom analitičaru Branku Radunu za oko zapala činjenica da se Zapad sve više distancira od političara sa OVK prošlošću, otkako se najavljuju prve optužnice iz Haga. Kaže i da je zanimljivo da im proteklih deset i više godina ljudi iz OVK nisu smetali na kojoj god funkciji bili.

"Sve je više pokazatelja da to počinje da im smeta, ali sve to lepo diplomatski obrade. Ne kažu, bar ne otvoreno, da im nije prijatno jer su tim ljudima uprljane ruke krvlju. Međutim, polako na političku scenu dolaze drugi ljudi. Jasno je da postoji nemali pritisak iz Vašingtona i Londona, a možda i Berlina, da se'zamene' politički čelnici iz OVK", zaključuje Radun.

Izvor: Politika,KosovoOnline

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva