:

:

TV Most

Foto: T a n j u g

clock

Jun 07, 2021   10:49

0

144

Brnabić pred poslanicima obrazlaže Predlog za promenu Ustava

Sednica Skupštine Srbije na čijem je dnevnom redu danas jedna tačka, Predlog za promenu Ustava Srbije, počela je izlaganjem premijerke Ane Brnabić, koja obrazlaže predlog.

Obraćajući se poslanicima, Brnabić je rekla da je to veoma važna tema za Vladu Srbije i jedan od tri ključna prioriteta vlade koju vodi.

Podsetila je da su najteže i najzahtevnije ekonomske reforme sprovedene 2014. i 2015. godine i one danas daju rezultate.

Istakla je da se sve reforme koje se sprovode ne rade samo radi evropskih integracija, već pre svega radi poboljšanja kvaliteta života građana Srbije, a u tom smislu, navela je da je važno ojačati vladavinu prava.

U tome su izmene Ustava u oblasti pravosuđa jedna od najvažnijih karika, navela je Brnabić.

Sednici prisustvuju i ministarke pravde Maja Popović, evropskih integracija Jadranka Joksimović, ljudskih i manjinskih prava Gordana Čomić, kao i predstavnici pravosuđa.

Na početku sednice, predsednik Skupštine Ivica Dačić obavestio je članove parlamenta da su poslanici SPAS-a Aleksandra Šapića pristupili poslaničkoj grupi SNS.

Nadam se širem društvenom konsenzusu

Premijerka Ana Brnabić poručila je danas u parlamentu da će promene Ustava u oblasti pravosuđa, koje vode u pravcu evropskih integracija, ali se prvenstveno rade zbog građana, poboljšati kvalitet njihovog života i nada se uspostavljanju šireg društvenog konsenzusa.

Brnabić je kazala da je o predlogu promena Ustava javna rasprava trajala 18 meseci i izrazila nadu da će skupština, koja je insistirala da se nađe minimalni zajednički imenitelj, kako bi se postigao što veći društveni konsenzus kako da se izmeni Ustav u oblasti pravosuđa, postići takav dogovor i da će se tako ući u referendum.

Ona je istakla da je Srbija danas pokazala koliko je drugačija zemlja u odnosu na pre, recimo 10 godina, i koliko je postavila visoko standarde u oblasti promene Ustava.

“Nikada do sada nije bilo javnih rasprava, neko je radio na izmenama ustava u zatvorenom krugu, građani su izlazili na referendum bez praktičnog znanja šta se menja i on je bio više nego upitan”, rekla je premijerka.

Sada, kaže Brnabić, ko god da dođe na vlast, ne može ići ispod tog standarda, dakle mora da postoji široka javna rasprava, saglasnost Venecijanske komisije, da i drugi potvrde da je sve urađeno po svetskim i evropskim normama i da građani znaju o čemu odlučuju.

Ona je zahvalila poslanicima zato što su usvojili brojne zakone koji utiču na stanje u oblasti vladavine prava.

Obraćajući se poslanicima, Brnabić je rekla da je promena Ustava veoma važna tema za Vladu Srbije i jedan od tri ključna prioriteta vlade koju vodi.

Podsetila je da su najteže i najzahtevnije ekonomske reforme sprovedene 2014. i 2015. godine i one danas daju rezultate.

Istakla je da se sve reforme koje se sprovode ne rade samo radi evropskih integracija, već pre svega radi poboljšanja kvaliteta života građana Srbije, a u tom smislu, navela je da je važno ojačati vladavinu prava.

U tome su izmene Ustava u oblasti pravosuđa jedna od najvažnijih karika, navela je Brnabić.

Premijerka je detaljno navela šta je sve urađeno u oblasti borbe protiv korupcije, pomenuvši i hapšenje predsednika beogradske opštine Palilula Aleksandra Jovičića, kao i u oblasti bezbednosti novinara, ukazujući da je formirana Radna grupa za bezbednost i zaštitu medija sa kojom se ona jednom mesečno sastaje kako bi proverila stanje.

“Bezbednost i zaštita medija je meni važna, jednom mesečno se sastajem sa to grupom da vidim kakav je napredak napravljen i da vidim šta vlada može da učini”, rekla je premijerka.

Kada je reč o ljudskim pravima, Brnabić podseća da je usvojena Strategija o prevenciji i nasilju prema ženama, da je usvojen zakon o rodnoj ravnopravnosti, navodeći da nadležno ministarstvo i dalje nastavlja svoju ambicioznu agendu.

Sednici prisustvuju i ministarke pravde Maja Popović, evropskih integracija Jadranka Joksimović, ljudskih i manjinskih prava Gordana Čomić, kao i predstavnici pravosuđa.

Na početku sednice, predsednik Skupštine Ivica Dačić obavestio je članove parlamenta da su poslanici SPAS-a Aleksandra Šapića pristupili poslaničkoj grupi SNS.

Kamberi: Promeniti ceo Ustav, problematična i preambula o KiM

Poslanik Šaip Kamberi izjavio je, da se protivi, kako kaže, parcijalnoj izmeni Ustava Srbije, smatrajući da taj akt treba promeniti u celosti, a naveo kao problematičnu i preambula Ustava, koja Kosovo i Metohiju definiše kao deo Srbije.

Kamberi se u obraćaju, tokom rasprave u parlamentu na čijem je dnevnom redu Predlog za promenu Ustava, rekao da nema sumnje da bi Ustav trebalo da bude promenjen, i da postoje brojni argumenti za promenu celog Ustava, a jedan od njih je i taj, što se kaže, u članu 1 Srbija definiše kao država srpskog naroda, a to je prema njegovoj oceni problematično sa aspekta manjina.

Po njegovim rečima manjine u Srbiji čine više od 20 odsto stanovništva, a takva definicija, kaže, širi uverenje da su članovi zajedica drugačijeg porekla "građani drugog reda".

U tom smislu kao bolje primere naveo je Crnu Goru, u čijem se Ustavu, tvrdi, navodi da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljansto, ali i tzv. Kosovo, navodeći da u članu 1 stoji da je "Republika Kosovo država svojih državljana".

Kamberi je izneo kritike na račun vlasti, navodeći da "u ovoj državi vlast odavno nije javna i transparentna, pravno ograničena, ni posvećena slobodi i jednakosti građana".

On je ocenio i da sadašnja inicijativa za promenu dela Ustava, kojim se usaglašava domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, nedovoljna, jer obuhvata samo pitanja iz poglavnja 23 i 24.

Naveo je i da su u Srbiji potrebne decentralizacija i regionalizacija, kako bi, kaže, postala bolje mesto za život, ali i dodao da u takvim zahtevima vlast "neargumentovano vidi strah od secesije".

Za Kamberija je problematična i preambula Ustava, koja Kosovo i Metohiju definiše kao deo Srbije, jer, kako kaže, predstavlja prepreku bržem napretku na EU putu.

U tom smislu, naveo je da je, u skladu sa pregovaračkim okvirom za Srbiju poglavlje 35 ima istu težinu kao poglavlja 23 i 24, tekst preambule prepreka bilo kakve težnje "za normalizacijom odnosa sa Kosovom".

Dodao je i da, ako je reforma pravosuđa 2009. godine urađena "navrat-nanos" to ne treba da bude alibi za parcijalnu izmenu Ustava.

"Naša poslanička grupa neće učestovati u parcijalnoj promeni, jer se time gubi dragoceno vreme, a to je ono čega najmanje imamo", rekao je Kamberi.

Brnabić Kamberiju: Za Skupštinu Srbije ne postoji ustav Kosova

Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je narodnom poslaniku Šaipu Kamberiju da nije u redu da se poziva u Skupštini Srbije na ustav samoproglašenog Kosova, s obzirom da je poslanik u parlamentu zemlje koja Kosovo i Metohiju smatra svojom teritorijom i iz te pozicije to mora da poštuje.

Brnabić je to kazala na sednici Skupštine na kojoj se raspravlja o inicijativi za promenu Ustava Srbije, a kao odgovor na ranije izlaganje Kamberija koji je rekao da član 1 Ustava Srbije definiše Srbiju kao državu srpskog naroda, što je problematično sa aspekta manjina i naveo kao bolje primere, između ostalog, "ustav Kosova u kojem u stavu 2, članu 1, stoji da je Kosovo država svojih državaljana".

"Nije u redu da se pozivate na ustav Kosova jer ste poslanik Skupštine u zemlji čija je to teritorija, to je naša pokrajina i Vi to morate da poštujete. Za ovaj Dom ne postoji ustav Kosova, a nezavisnost su izvojevali da nikoga ništa nisu pitali, nijednog svog građanina", kazala je Brnabić.

Prema njenim rečima, ustav takozvanog Kosova za nju ima značaj kao kada bi ona sama proglasila beogradsko naselje Karaburmu za nezavisnu državu i napisala ustav.

Ironično primećuje da je ustav Kosova toliko validan da i ako žele vojsku da naprave moraju da pitaju Srbe, što nisu učinili, čime su pokazali koliko poštuju svoj ustav i koliko je validan

Navodi i da ne želi da joj takozvano Kosovo bude uzor za bilo šta i u tom smislu podseća da sa teritorije južne srpske pokrajine niko nije odgovarao ni za jedan zločin nad Srbima, uključucjući i zločine nad srpskom decom, zatim zločine u Starom Gacko gde je nastardalo 14 ljudi, ali i Goraždevac gde je dvoje dece ubijeno, a četvoro je ranjeno.

Premijerka podseća da niko nije odgovarao ni za pogrom Srba 2004. godine, kao ni za uništavanje crkvi i manastira od kojih se neki, kako kaže, i danas koriste kao javni toaleti.

Poslanik Kamberi u odgovoru premijerki kazao je da je mogla da spomene i masovne grobnice u centralnoj Srbiji u kojima su pronađeni posmrtni ostaci Albanaca kao što su Petrovo Selo i Batajnica.

Brnabić ističe da može da priča i o Batajnici i Petrovom Selu, kao i drugim mestima i naglašava da joj je "beskonačn žao što su se te stvari dešavale".

"Žao mi je svih ubijenih, njihovih porodica, svih nestalih koje i danas tražimo, ali Srbija je na teritoriji centralne Srbije istražila apsolutno sve grobnice za koje smo dobili podatke od Prištine, Međunarodnog Crvenog krsta, sve osim dve za koje u ovom trenutku skupljamo dodatne informacije i koje ćemo istražiti", kazala je Brnabić.

Podseća i da je u Srbiji, kod Raške u Kiževku pre dve nedelje završena eshumacija pronađenih posmrtnih ostatatka i navodi da su pozvane porodice identifikovanih Albanaca 20. maja da odaju počast svojim bližnjima koji su nastradali.

"To je primer kako se radi i nemojte to da zloupotrebljavate. A mogu da Vam kažem da Priština ništa nije uradila", kazala je Brnabić obraćajući se Kamberiju.

Navodeći da se u ovom trenutku u Prištini u mrtvačnici nalaze posmrtni ostaci 350 osoba koje Priština ne želi da identifukuje, Brnabić poručuje Kamberiju da ne želi da se takmici po tim temama sa njim.

"Ne manipulišite ovim stvarima", poručila je premijerka poslaniku Kamberiju.

Licemerno je reći da ste za EU, a protiv ustavnih amandmana

Premijerka  Brnabić ocenila je da je licemerno izlaganje narodnog poslanika Šaipa Kamberija u vezi ustavnih amandmana i evropskih integracija Srbije.

Brnabić je na sednici Skupštine Srbije, na kojoj se raspravlja o inicijativi za promenu Ustava Srbije, rekla da je "licemerno da neko kaže da je posvećen evropskim integracijama, a da neće da glasa za ustavne amandmane koje je odobrila Venecijanska komisija, a samim tim i EU".

"Vi ste za to da idemo brže i odlučnije ka EU, ali onda stajete na put jednoj od najvažnijih stvari na našem evropskom putu. Mi izmene Ustava nismo inicirali tako što je selo troje ljudi koji su se dogovorii, već nakon opsežne javne rasprave koja je trajala 18 meseci i više konsultacija sa Venecijanskom komisijom i saglasnosti koju smo dobili od te komisije", kazala je Brnabić.

Pojasnila je da EU ne može da se definiše prema ustavnim amandmanima, kao i da im je jedino bitno da li je Venecijanska komisija dala saglasnost ili ne.

"To što vi niste za ustavne amandmane direktno govori koliko ste iskreno za evropske integracije i Srbiju u EU, ali to je stvar vašeg ličnog licemerja. Ovo je primer licemerja", kazala je premijerka.

Poslanik Kamberi prijavio je povredu Poslovnika o radu jer mu se, kako kaže, premijerka obratila uvredljivo, nazivajući ga licemerom i ističući da ima pravo da glasa po svom sopstvenom uverenju.

Brnabić je, odgovarajući na tu kritiku Kamberija, kazala da svako ima pravo da glasa po sopstvenom uverenju i to pravo niko neće bilo kome oduzeti, niti to želi.

"Ali, licemerno je to da neko ko želi brže integracije i kaže da je posvećen evropskim integracijama, na ustavne amandmane koje je pozdravila Venecijanska komisija i samim tim EU, kaže neću da glasam za to. Za mene je to klasično licemerje", zaključila je Brnabić.

Polemika sa Glišićem

Premijerka Ana Brnabić odbacila je danas navode samostalnog poslanika Vladana Glišića, koji je ocenio da je Predlog za promenu Ustava, diktat iz Brisela.

Glišić je u Skupštini Srbije rekao da promena Ustava nije autentična volja naroda i društva i poručio da će glasati protiv predloga.

"Krivo mi je što gospoda iz Brisela nisu tu da čuju šta o tome mislimo. Taj diktat iz Brisela nas dovodi do toga da preko 20 godina idući ka Evropi sebe ponižavamo i odričemo se svog suvereniteta", rekao je Glišić.

Brnabić je odbacila te navode i upitala čiji je diktat bio 2006. godine, kada je donet važeći Ustav, pošto "niko nije bio umešan osim nekolicine ljudi u pisanje ustavnih amandmana".

"Tada niko nije konsultovan. Gde je bila javna rasprava? Ko je pitao ljude ili sudije i tužioce u Kragujevcu ili Nišu šta misle o ustavnim amandmanima?", rekla je Brnabić.

Ona je ponovila da se promene Ustava rade za građane i privredu da bi se ispravile neke nelogičnosti i da bi se sudstvo, bilo, ne samo nezavisno, već mnogo odgovornije građanima.

Izvor: Танјуг

BrnabićPredlog promene UstavaSkupština Srbije
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva