Dogodilo se na današnji dan 08.12.2019.

:

:

TV Most

clock

Decembar 08, 2019   7:00

0

66

Dogodilo se na današnji dan 08.12.2019.

Danas je nedelja, 8. decembar 2019. Do kraja godine ima 24 dana.Na današnji dan 1822. godine rođen je srpski pisac Jakov Ignjatović. Bio je izraziti realista.

Posle završenog pravnog fakulteta radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba (i uopšte ugarskih Srba). Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

65. p.n.e. - Rođen je rimski literata Horacije, najveći rimski lirski pesnik, koji se više od ijednog grčkog ili rimskog pesnika odlikovao raznovrsnošću svog pesničkog izraza. Tokom boravka u Atini podrobno je upoznao grčku kulturu, filozofiju i umetnost. Njegov trezveni izraz, hladne ironične opservacije, strogi moralni zahtevi, usklađeni sa estetskom savršenošću pesme, izvršili su ogroman uticaj na rimsko, ranohrišćansko i evropsko pesništvo. Dela: "Epode", "Satire", "Pesme" ili "Ode", "Pisma".

1542 - Rođena je škotska kraljica Meri Stjuart, koja je nepopularnom rimokatoličkom politikom izazvala narod i plemstvo protestanske Škotske na pobunu, pa je 1568. morala da pobegne u Englesku. Posle dugog zatočeništva, engleska kraljica Elizabeta I naredila je da je predaju sudu i Meri je 1587. pogubljena.

1638 - Umro je Ivan (Dživo) Gundulić, pisac iz Dubrovnika, čija je poezija prožeta opevanjem slobode, kao i pozivanjem Srba i drugih Slovena na borbu protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu "Osman", opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621. videći u tome predznak propasti Turske i oslobođenja porobljenijh. U mladosti je pisao drame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Smatra se najvećim baroknim pesnikom među Slovenima uopšte. Ostala dela: pastorala "Dubravka", spev "Suze sina razmetnoga", "Arijadna".

1832 - Rođen je norveški pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903. vodeća ličnost norveškog kulturnog života u 19. veku. Književnu slavu stekao je pripovetkama o seljacima "Sineve Sulbaken", "Arne", "Srećan dečak", "Otac", kojima je otvorio novu epohu norveške proze, ugledajući se stilom i tehnikom na sage i narodno pripovedanje. Među njegovim istorijskim dramama najznačajnija je trilogija "Sigurd Slembe" - sa izrazito nacionalnom orijentacijom. Ostala dela: drame "Stečaj", "Urednik", "Kralj", "Novi sistem", "Iznad moći", "Rukavica", "Pesme i pesme za pevanje", "Arnljot Geline".

1861 - Rođen je francuski filmski režiser Žorž Melijes, pionir svetskog filma. Domišljat i tehnički obrazovan, preneo je na film pozorišnu podelu na činove, scenografiju, kostimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja filmskih trikova što mu je omogućilo da u studiju (ateljeu) snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući "Put na Mesec", preteču svemirskih filmskih avantura. Umro je 1938. u krajnjoj bedi, u vreme komercijalnog procvata filma. Ostali filmovi: "San astronoma", "Put u nemoguće", "Guliverova putovanja","Halucinacije barona Minhauzena", "Osvajanje Severnog pola".

1863 - Britanski bokser Tom King postao je prvi svetski šampion u teškoj kategoriji, pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom.

1865 - Rođen je finski kompozitor Jan Sibelijus, čiji je originalni stil inspirisan finskim muzičkim folklorom i narodnim epom "Kalevala". Dela: simfonijska pesma za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski kocert.

1903 - Umro je engleski filozof i sociolog Herbert Spenser, koji je nastojao da sistematizuje sfere humanističkih nauka na osnovu pojmova razvitka, prilagođavanja i progresa i smatrao je da je osnovni zadatak filozofije da otkriva zakonitosti u oblasti socijalnih odnosa. Pre Čarlsa Darvina počeo je da razvija evolucionistička shvatanja, i iz njih je izvodio i neke društvene teorije. Poznat je po organskoj teoriji društva i biologizovanju društvenih pojava. Začetnik je teorije organicizma. Dela: "Sistem sintetičke filozofije", "Uvod u studije sociologije", "Faktori organske evolucije", "Klasifikacija nauka", "Autobiografija".

1925 - Rođen je američki pevač, igrač i glumac afričkog porekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. veka.

1926 - Rođen je srpski glumac i reditelj Stevo Žigon, umetnička pojava izuzetne snage i ugleda. Tokom umetničke karijere ostvario je 59 pozorišnih uloga i 57 pozorišnih režija. U tv dramama je igrao 30 glavnih uloga, u serijama 13, a u filmovima 17. Napisao je sedam dramatizacija i adaptacija i tri knjige o pozorištu. Posebno su zapažene njegove dramatizacije Šekspira i Dostojevskog, ali i Strindberga i Čehova. Dobitnik je niza najprestižnijih domaćih, ali i ruskih priznanja. Njegovo delo "Monolog o pozorištu" prevedeno je na ruski jezik i objavio ga je Nacionalni teatar Rusije.

1941 - SAD i Velika Britanija su dan posle napada na Perl Harbur u Drugom svetskom ratu objavile rat Japanu.

1949 - Generalisimus Čang Kaj Šek, lider kineskih nacionalista (antikomunista) koji je sa pristalicama posle poraza od strane komunista pobegao iz Kine, uspostavio je vladu na kineskom ostrvu Formoza (Tajvan).

1955 - Rođen je srpski glumac Milenko Zablaćanski. Karijeru je započeo u pozorištu "Boško Buha", da bi prešao u Pozorište na Terazijama, gde je ostvario zapažene uloge u predstavama "Trajkovići", "Heroji", "Kabare", "Svetlosti pozornice", "Lutka sa naslovne strane", "Svadba u kupatilu". Diplomirao je na beogradskom FDU, u klasi profesorke Ognjenke Milićević. Širu popularnost stekao je serijama Siniše Pavića "Srećni ljudi", "Porodično blago","Stižu dolari" i "Bela lađa". U Šotrinom filmu "Gde cveta limun žut" tumačio je lik Džona Rida. Dobitnik je niza nagrada: za ulogu Žana u predstavi "Gospođica Julija", nagrade Zlatni vitez u Moskvi, na jagodinskom festivalu Dani komedije, kao i na kragujevačkom Joakimfestu. Dobitnik je i Godišnje nagrade Pozorišta na Terazijama.

1966 - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginule su 234 osobe, putnici i članovi posade.

1966 - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući Sovjetski Savez i SAD.

1974 - Grci su referendumom odlučili da Grčka postane republika, čime je ukinuta monarhija uspostavljena 1832.

1978 - Umrla je izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, prva žena predsednik vlade Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva otišla je 1906. u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živela je u jednom kibucu. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata (Histadrut) i Svetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. postala je prvi ambasador Izraela u Sovjetskom Savezu. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamenik predsednika Socijalističke internacionale. Ostavila je neobično zanimljive memoare.

1980 - Bivšeg člana "Bitlsa" Džona Lenona u Njujorku je ubio Mark Dejvid Čepmen.

1991 - Rusija, Belorusija i Ukrajina formirale su Zajednicu Nezavisnih Država.

1995 - U Londonu je počela dvodnevna konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, osnovan Savet za ostvarenje mira, sa 40 zemalja, uključujući SRJ. Za visokog predstavnika međunarodne zajednice u bivšoj Jugoslaviji izabran je švedski diplomata Karl Bilt.

2000 - Porota u Tenesiju zaključila je da ubistvo američkog borca za ljudska prava afričkog porekla Martina Lutera Kinga, 32 godine ranije, nije akt atentatora pojedinca, kako glasi zvanična verzija, već rezultat zavere.

2001 - U znak odmazde za minobacačke napade Palestinaca na jevrejska naselja u pojasu Gaze, izraelski borbeni avioni gađali su zgradu palestinske obaveštajne službe i predsedničke garde Jasera Arafata u Rafi na jugu pojasa Gaze.

2005 - U eksploziji koju je izazvao bombaš-samoubica u autobusu koji je iz Bagdada vozio za šiitski grad Nasiriju, poginule su 32 osobe, a ranjene 44.

Izvor: Танјуг

vremeplov
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva