:

:

TV Most

Foto: Танјуг

clock

April 23, 2019   7:49

0

180

Dogodilo se na današnji dan

Danas je utorak, 23. april, 113. dan 2019. Do kraja godine ima 252 dana.

1616 - Umro je engleski pisac Vilijam Šekspir, po mnogima, najveći dramski pisac u istoriji književnosti. Od 1585. nalazi se u Londonu, gde će vremenom postati suvlasnik pozorišta u kojem je i počeo kao nadareni glumac.1775 - Rođen je engleski slikar Džozef Malard Vilijam Tarner, preteča impresionista. Najviše je slikao pejzaže. Odlikovao ga je izrazito spontan slikarski postupak i koloristička sloboda.
1815 - U Takovu su (na Cveti) srpske starešine odlučile da podignu Drugi srpski ustanak. Turci su ponovo zaposeli Srbiju posle sloma Prvog srpskog ustanka 1813. i Hadži-Ruvimove bune 1814. Srbi su se tada nalazili u katastrofalnom položaju - stepen samovolje koju su sprovodili Turci (muslimani nezavisno od etničkog porekla) bio je neizdrživ. Za vođu je izabran Miloš Obrenović, vojvoda iz Karađorđeve bune (Prvog srpskog ustanka). Porta je požurila da silom uguši ustanak, ali je Miloš i vojnički i diplomatskim akcijama uspeo da nadvlada aspiracije Osmanskog carstva. Tome je doprinela i Rusija, koja je posle sloma Napoleona I bila u mogućnosti da izvrši pritisak na Portu. Turci su pristali na primirje i obećali Srbiji samoupravu, u kojoj je Miloš postupno izborio položaj autonomnog naslednog knjaza.
1850 - Umro je engleski pisac Vilijam Vordsvort, čija je poezija označila prelaz iz klasicizma u romantizam. Najznačajniji je stvaralac prve generacije engleskih romantičara i ideolog novih kretanja u poeziji, mada ih sam nije označio kao romantizam. Centralna tema njegove lirike bila je opis osećanja mistične povezanosti s prirodom. Boravio je 1791. i 1792. u revolucionarnoj Francuskoj, postavši vatreni republikanac. Dela: zbirka pesama "Lirske balade", stihovana autobiografija "Preludijum".
1858 - Rođen je nemački fizičar Maks Karl Ernst Ludvig Plank, profesor teorijske fizike na univerzitetima u Kilu i Berlinu, tvorac kvantne teorije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1918. Postavio je 1910. epohalnu hipotezu prema kojoj svaki izvor može da zrači energiju samo u diskretnim količinama, kvantima, odbacio je pretpostavku klasične mehanike o stalnom zračenju i uspostavio princip diskontinuiteta, čime je revolucionisao fiziku. Njegov zakon zračenja (Plankova formula) i ideja o diskontinuitetu energije osnov su tumačenja svih atomskih pojava.
1867 - Rođen je srpski političar i pisac Jaša Prodanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U Kraljevini Srbiji bio je ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog svetskog rata potpredsednik vlade FNRJ. Kao ministar privrede izborio je 1910. u skupštini usvajanje Zakona o radnjama, kojim su stvorene radničke i druge komore i uvedeno zaštitno radno zakonodavstvo. S Ljubom Stojanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku, koju je predvodio do smrti 1948. Uređivao je više časopisa ("Narodna misao", "Odjek", "Glasnik Profesorskog društva"), priredio je dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića. Ostala dela: "Ustavni razvitak i ustavne borbe u Srbiji", "Vuk Karadžić i Miloš Obrenović", "Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji", "Naši i strani", "Naša narodna književnost".
1880 - Rođen je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Bio je solista Marijinskog teatra, koreograf Imperatorskog pozorišta i trupe Ruski balet Sergeja Đagiljeva. Kao koreograf je nastojao da spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode se i sada: "Polovecke igre", "Šopenijana", "Silfide", "Žar ptica", "Petruška", "Frančeska da Rimini", "Šeherezada", "San o ruži", "Smrt labuda".
1891 - Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka. Od 1918. živeo je u zapadnoj Evropi i SAD, a 1932. vratio se u otadžbinu. Dela: opere "Zaljubljen u tri narandže", "Rat i mir", "Plameni anđeo", simfonijska bajka "Peća i vuk", baleti "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o kamenom cvetu", kantata "Aleksandar Nevski", simfonije "Klasična simfonija", "Peta simfonija", muzika za filmove "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni".
1897 - Rođen je kanadski državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957. Zalagao se za mirno rešenje korejskog problema i istakao naporima za očuvanje mira tokom Seucke krize.
1899 - Rođen je srpski istoričar Mihailo Dinić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je veliki broj radova iz srednjovekovne istorije Srpskih zemalja - Bosne, Dubrovnika, primorja. Izučavao je i rudarstvo u srpskim zemljama srednjeg veka. Jedan je od utemeljitelja srpske istorijske geografije.
1913 - Zapovednik združenih jedinica Srbije i Crne Gore, prestolonaslednik Danilo i komandant turskog Skadarskog armijskog korpusa Esad paša Toptani potpisali su u Prvom balkanskom ratu sporazum o povlačenju turske vojske iz Skadra i predaji grada. Presudnu ulogu prilikom oslobođenja Skadra imale su srpske trupe. Prema sporazumu, turske trupe su istog dana napustile Skadar, u koji su ušli oslobodioci, svečano dočekani od građanstva. Sledećeg dana Esad paša sačekao je na kapiji tvrđave kneza Danila i predao mu ključeve tvrđave. Ipak, 14. maja 1913. odlukom velikih sila, Srbi su morali da se povuku iz Skadra, koji je pripao novoizmišljenoj državi Albaniji, koja nikada ranije nije postojala u istoriji.
1938 - Sudetski Nemci su, zatražili punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Ali ih autonomija nije zadovoljila pa je Minhenskim sporazumom - uz nevoljnu saglasnost zapadnih demokratija Velike Britanije i Francuske - u septembru 1938. taj deo Češke pripojen Nemačkoj, da bi u martu 1939. Čehoslovačka bila potpuno okupirana i raskomadana. Od ostatka Češke oformljen je protektorat Češka i Moravska. Prikarpatska Rusija (Ukrajina) pripojena je Mađarskoj, kao i južni delovi Slovačke i formirana je takozvana nezavisna Slovačka.
1941 - Grčka vojska je u Drugom svetskom ratu kapitulirala pred trupama Nemačke, a kralj i vlada su napustili okupiranu zemlju.
1986 - Umro je američki filmski režiser austrijskog porekla Oto Preminger, pionir u primeni "širokog platna", koji je iskazao dubok smisao za analizu ljudskih karaktera. Filmovi: "Laura", "Anđeosko lice", "Karmen Džons", "Reka bez povratka", "Čovek sa zlatnom rukom", "Sv. Jovanka", "Bura nad Vašingtonom", "Dobar dan tugo", "Porgi i Bes", "Anatomija jednog ubistva", "Egzodus", "Kardinal".
1992 - Umro je indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. veka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih dela. Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobeđeni", "Apuov svet", "Kamen mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore", "Tri devojke", "Metropola".
1993 - Skupština Republike Srpske oštro je osudila Rezoluciju 820 Saveta bezbednosti UN, zaključila da potpisano primirje treba očuvati i početi direktne pregovore zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini i podržala naredbu Glavnog štaba Vojske RS da se srpske snage ne mešaju u sukob Hrvata i muslimana (Bošnjaka).
1999 - Avijacija NATO je sa dva razorna projektila pogodila zgradu Televizije Srbije u Aberdarevoj ulici u centru Beograda, usmrtivši 16 ljudi.
1999 - NATO avijacija je u selu Doganović, 15 kilometara južno od Uroševca, kasetnom bombom ubila petoricu dečaka iz albanske porodice Kodža, koji su čuvali stoku na livadi pokraj sela.
2007 - Umro je Mihailo Bjelica, novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva. Istraživao je prošlost novinarstva i masovnih komunikacija, uredio je "Leksikon novinarstva" i knjigu "Dva veka srpskog novinarstva". Autor je i više drugih značajnih dela iz istorije srpskog novinarstva - "Velike bitke za slobodu štampe", "Hronika srpskog novinarskog udruženja 1881-1941", "Štampa i društvo", "Istorija novinarstva", "Mediji i politička moć", "Novinarstvo u teoriji i praksi". Predavao je istoriju novinarstva u Jugoslovenskom institutu za novinarstvo, na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka.
2007 - Umro je Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije posle raspada Sovjetskog Saveza - od 1991. do kraja decembra 1999.godine. Rođen je 1. februara 1931. godine u selu Butka, u Talickom rejonu Sverdlovske oblasti. Uralski politehnički fakultet sa zvanjem inženjera građevine završio je 1955. Od 1976. do 1985. godine bio je prvi sekretar Sverdlovskog oblasnost komiteta KP. Od 1978. do 1989. je deputat Vrhovnog Sovjeta, a od 1984. do 1985. i od 1986. do 1988. član je Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta. Član CK bio je od 1981. do 1990. Autor je knjiga "Ispovest na zadatu temu", "Zapisi predsednika" i "Predsednički maraton".
 

Izvor: Танјуг

Vremeplov
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva