:

:

TV Most

clock

Februar 20, 2020   7:46

0

49

Dogodilo se na današnji dan

Danas je četvrtak, 20. februar, 51. dan 2020. Do kraja godine ima 315 dana.

1790 - Umro je austrijski (tada Svetog Rimskog carstva) car Josif Drugi, sin Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu novih građanskih slojeva, na koje se oslanjao u borbi protiv preživelih institucija izraslih iz srednjeg veka, sproveo je reforme na tragu ideja prosvetiteljstva. Oslobodio je kmetove zavisnosti od plemstva, ali je ipak zadržao vlast vlastelinskog suda nad njima. Ustanovio je poreze i za plemstvo i sveštenstvo. Godine 1781. izdao je "Patent o toleranciji" kojim je, u ekskluzivno rimokatolickoj Austriji, dozvoljena potpuna sloboda veroispovesti kao i pristup u državnu i javnu službu. Ipak, u skladu sa načelima prosvećenog apsolutizma težio je centralizaciji i germanizaciji. Njegove reforme dočekane su oduševljeno među austrijskim Srbima, najviše u današnjoj srpskoj Vojvodini.

1867 - Rođen je srpski pesnik Milorad Mitrović, autor lirskih pesama, balada i romansi, satiričar i dramski pisac. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i kao činovnik je radio u Užicu, Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Posle prevrata 1903. postao je sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Počeo je da piše pod uticajem Vojislava Ilića i prvu zbirku je objavio 1899. pod naslovom "Knjiga ljubavi". Naročito su bile popularne njegove pesme "Don Ramiro", "Papučica", "Sigurna pesma". Neke su i komponovane, poput pesme "Bila jednom ruža jedna". Napisao je i fragmente tragedije "Despot Lazar Branković".
1886 - Rođen je mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Zarobljen je u Prvom svetskom ratu na Istočnom frontu 1916, a posle Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. osnovao je Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919, pobegao je u Austriju gde je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u Sovjetski Savez borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske. Uhapšen je u staljinističkim čistkama i streljan 1939.
1888 - Umro je srpski novinar i publicista Mita Cenić, sledbenik Svetozara Markovića, istaknuta ličnost socijalističkog pokreta u Srbiji. Kao student medicine proteran je iz Francuske pod optužbom da priprema atentat na kneza Milana Obrenovića koji se tada nalazio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da priprema prevrat i osuđen je na osam godina teške robije. Po izlasku iz zatvora pokrenuo je list "Radnik", zatim "Borbu", "Istinu" i političko-književnu reviju "Čas".
1899 - Rođen je srpski glumac Radomir-Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. veka, koji je između dva svetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je režiser i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Prvi je adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni "Gorski vijenac" Petra Drugog Petrovića Njegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju i pozorišne komade "Car David", a sa Milanom Đokovićem "Voda sa planine", "Rastanak na mostu".
1904 - Rođen je sovjetski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, predsednik vlade Sovjetskog Saveza. U Crvenu armiju stupio je 1918. kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vreme najžešćih staljinističkih čistki između 1935. i 1938. napredovao je od predradnika do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, posle čega je nastavio da se uspinje ka vrhu vlasti. Od 1940. do 1953. bio je potpredsednik Saveta narodnih komesara, odnosno Ministarskog saveta, a 1960. prvi potpredsednik Ministarskog saveta Sovjetskog Saveza. Od 1964. - posle pada sa vlasti Nikite Hruščova - do pred smrt obavljao je dužnost predsednika Ministarskog saveta (vlade).
1910 - Ubijen je predsednik egipatske vlade Butros Gali, čiji je unuk Butros Butros Gali bio generalni sekretar UN od 1992. do 1996. godine.
1920 - Umro je američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspela da prva dospe do Severnog pola. Ispitao je najseverniji deo Grenlanda, oplovio ga je 1901. i na taj način ustanovio da je ostrvo. Dela: "Na Sever preko Velikog leda", "Najbliže polu", "Severni pol", "Tajne polarnih putovanja".
1924 - Rođen je američki filmski glumac Sidni Poatje, prvi afroamerikanac dobitnik Oskara. Filmovi: "Prkosni", "Poljski ljiljani" (Oskar), "Ivica grada", "Bekstvo u lancima", "U vrelini noći", "Gospodinu s ljubavlju", "Pogodi ko dolazi na večeru".
1925 - Rođen je američki režiser Robert Altman, autor popularnih filmova kao što su "Meš", "Nešvil", "Igrač", "Kratki rezovi", "Gosford park", "Kanzas siti". Izgradio je karijeru protiveći se Holivudu i uopšte konvencijama američke filmske industrije. Bio je žestoki kritičar savremenog društva. Pet puta je nominovan za Oskara, ali ga je dobio tek 2006. kada mu je uručen za životno delo.
1926 - Rođen je srpski novinar Leon Davičo. Do 1968. kao novinar "Politike", bio je dopisnik iz Londona, Berlina, Pariza i Rima. Osnivač je i glavni urednik "Ekspres politike", od 1968. do 1974. godine šef je evropske kancelarije za informacije UNICEF-a sa sedištem u Parizu, a do 1980. godine direktor za informacije UNESKO-a. Od 1980. do 1987. bio je portparol Visokog komesarijata UN za izbeglice u Ženevi, a posle toga, do 1989. portparol UNESKO-a. Od 1998. do 2003. predsednik je Udruženja stranih novinara u Švajcarskoj, a od 2002. potpredsednik Ženevskog pres kluba. Dobitnik je UNS-ove Specijalne povelje za novinarstvo.
1930 - Rođen je srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovedač osobenog stila. Na svetlo dana izneo je tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca, privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "Đavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala dela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta", "Peti prst", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je došao".
1962 - SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6" u čijoj je kapsuli "Frendšip 7" bio Džon Glen, prvi američki astronaut.
1975 - Vlada kiparskih Grka je pozvala UN da odrede krajnji rok za povlačenje sa ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strateškog značaja Turske za SAD i NATO, to nije učinjeno niti je Ankara kažnjena zbog agresije i okupacije severnog dela Kipra.
1979 - Erupcija indonežanskog vulkana Sinira usmrtila je 175 ljudi.
1985 - U Irskoj je, uprkos žestokom protivljenju rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.
1986 - U orbitu je lansiran prvi deo sovjetske kosmičke stanice "Mir".
1996 - Zetovi iračkog predsednika Sadama Huseina, general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel Hasan, vratili su se sa porodicama u Irak iz šestomesečnog izbeglištva u Jordanu. Irački predsednik ih je pomilovao, ali su tri dana potom obojica ubijena.
1997 - Vlada SAD odbila je da prizna nadležnost Svetske trgovinske organizacije u sporu s Evropskom unijom o trgovini s Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije.
2002 - U požaru koji je zahvatio pretrpani putnički voz na liniji Kairo-Luksor, u najgoroj nesreći u istoriji egipatske železnice, poginuo je najmanje 361 putnik.
2006 - U Beču su počeli prvi direktni pregovori Beograda i Prištine o decentralizaciji u pokrajini Kosovo i Metohija. Okončani su bez ikakvog rezultata.

Izvor: Танјуг

0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva