:

:

TV Most

Foto: T a n j u g

clock

Mart 04, 2022   15:11

0

108

Grubješić: Rusko-ukrajinska kriza ojačala jedinstvo Evrope

Rusko-ukrajinska kriza, koja je ušla u drugu nedelju, reflektuje se na čitavu međunarodnu zajednicu, ocenila je za emisiju "Magazin na Prvom" Prvog programa Radio Beograda potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić. Smatra da je glasanje Srbije u UN za Rezoluciju dobro, a da je odluka o tome, bez obzira na njenu težinu, rizičnost i izazovnost, doneta u pravom trenutku.

Suzana Grubješić je precizirala da je glasanjem u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, kada je velika većina članica svetske organizacije podržala Rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu, uspostavljena nova geoplitička vododelnica.

"Glasanje Srbije za tu Rezoluciju je dobro, a odluka o tome - bez obzira na njenu težinu, rizičnost i izazovnost, doneta je u pravom trenutku", kaže Grubješićeva.

Prelivanje krize na Zapadni Balkan, posmatra sa političko-bezbednosnog i ekonomskog aspekta.

Smatra da su ekonomski aspekti za nas mnogo opasniji nego političko-bezbednosni koji se rešava i koji će se rešavati. Porast cena energenata, žitarica, struje, nafte, gasa,... prema njenom mišljenju, "osećamo i osećaćemo u vremenu koje dolazi".

Potpredsednica Centra za spoljnu politiku ukazuje da su izbeglice iz Ukrajine, a već ih je oko milion napustilo tu državu, direktna posledica ruske intevencije. UN i UNHCR procenjuju da bi do pet miliona ljudi moglo da napusti Ukrajinu.

Grubješićeva veruje da je Srbija spremna da prihvati izbegle iz Ukrajine i podseća da Srbija  uvek u krznim situacijama obezbeđuje humanitarnu pomoć.

Pismo ambasadora država EU u Srbiji i šefa Misije EU izraz je jedinstva Unije povodom Rusko-ukrajinskog sukoba, ocenjuje Suzana Grubješić i napominje da je Evropska unija na strani Kijeva.

Ocenjuje da je Vladimir Putin - ukoliko mu je ideja bila da ulaskom u Ukrajinu ujedini i EU i NATO, u tome i uspeo.

"Prijem tzv. Kosova u NATO nije izvodljiv"

"Pokušaj privremenih institucija u Prištini da rusko-ukrajinsku krizu iskoriste da zatraže prijem u NATO, nije prva ideja koju je kosovska strana iznela povodom prijema u taj pakt", ističe Grubješićeva.

Objašnjava da to, trenutno, nije izvodljivo zbog činjenice da četiri članice ne priznaju nezavisnost tzv. Kosova, ali i neophodnosti promene Osnivačkog akta koji predviđa da država članica, pre prijema u NATO, mora da bude međunarodno priznata i da nema nerešena teritorijalna pitanja.

"Mnogo veći pritisci na Srbiju"

Kada je reč o neuvođenju sankcija Ruskoj Federaciji, Grubješićeva napominje da se Srbija, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, obavezala da sopstvenu spoljnu politiku uskladi sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.

"Mi to činimo u meri u kojoj nam dopušta specifična situacija koju imamo u odnosu na druge države kandidate za članstvo u Uniji. Do sada smo imali razumevanja i bilo bi pogrešno ukoliko bi Brisel previše insistirao na tome", kaže Grubješićeva ne sumnjajući da su pritisci na Srbiju sada mnogo veći nego ranije, kada je bio anektiran Krim.

Ukazuje da obaveza Srbije da sprovodi zajedničku spoljnu i bezbednosnu poliitku EU, u ovoj fazi procesa pristupanja EU nije bezuslovna, ali i da će nas Brisel u svim izveštajima, rezolucijama i dokumentima opominjati na to.

S tim u vezi, ne veruje da će se stav Beograda prema Rusko-ukrajinskoj krizi odraziti na dalji proces pristupanja Srbije EU.

Smatra da, iako Evropa već plaća, i spremna je da plati, veliku cenu sukoba na istoku kontinenta, ona je ujedinjenija i jača je nego što je ikada bila.

"Evropa se energetski razvodi od Rusije"

Pojašnjava da se Evropa, u energetskom smislu, razvodi od Rusije, da želi da ima stratešku autonomiju po pitanju energenata.

"Evropa mora zauzeti svoje mesto i u političkom smislu, do sada je bila ekonomski gigant, volela bih da bude i politički - a to je i za nas dobro", ističe potpredsednica Centra za spoljnu politiku.

Uz bojazan da će sukob Moskve i Kijeva trajati duže nego što očekujemo, Grubješićeva navodi da sukob Rusije u Ukrajine u nekom trenutku mora biti zaustavljen, da odgovornost snosi strana koja ga je započela i koja je napala suverenu državu, a to je Rusija.

Konstatujući da o sudbini Ukrajine neće odlučivati samo njeni građani već SAD i Rusija, Suzana Grubješić u emisji "Magazin na Prvom" ističe i da rusko-ukrajinski sukob ima potencijal da kompletno promeni i bezbednosnu i svaku drugu arhitekturu i Evrope, ali i međunarodne zajednice.

Izvor: RTS

GrubješićRusijaUkrajinaEvropaKiMNATO
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva