:

:

TV Most

clock

April 27, 2019   19:56

0

286

I dalje ne znamo kolika je šteta od NATO agresije

Država je još tokom bombardovanja usvojila odluku o načinu utvrđivanja ratne štete. Međutim, nijedna Vlada od tada nije svela račune koliko nas je koštalo bombardovanje. Procene se kreću od 30 do 100 milijardi dolara.

Pre 20 godina u Čačku bombe su padale na "Slobodu". Četrdeset sedam NATO projektila velike razorne moći uništilo je 85 odsto fabrike. U ukupnu štetu od 250 miliona evra Čačani su uračunali i nepotpisane ugovore.

"Izgubili smo mnogo poslova, zakasnili smo u tehnološkom nivou, tek sada stižemo onaj nivo koji je trebalo da imamo još pre 15 godina", ističe Zoran Stefanović, dirktor "Slobode".

"Petrohemija" u Pančevu taj nivo još nije dostigla. Blizu 40 odsto kapaciteta i dalje ne radi. Štetu su procenili na 450 miliona dolara.

"Bombardovana je hlorna linija, elektroliza, a posledice su se osetile i na PVC. Od tada te fabrike nisu u radu", ukazuje Velimir Unković, generalni direktor "Petrohemije".

Dok su NATO bombe još padale na pančevačku "Petrohemiju", "Azotaru", "Rafineriju", Fabriku aviona "Utva" i druge javne i privatne objekte u Srbiji, država je usvojila Odluku o načinu utvrđivanja ratne štete.

Iz prvih posleratnih meseci datira i preliminarna procena da ona iznosi 100 milijardi dolara. Međutim, nijedna Vlada od tada nije svela račune koliko nas je koštalo bombardovanje.

Ljudski kapital nepovratno izgubljen

"Završni račun" tih 78 dana, 2000. je napravila tadašnja NVO G-17. Prema njihovoj proceni, bombardovanje je Jugoslaviju koštalo 30 milijardi dolara. Načinjena je direktna šteta od oko četiri milijarde dolara, a ceh udara na privredne objekte bio je gotovo 2,8 milijardi dolara, od čega najveći deo čine industrijska postrojenja.

Ipak, najveća šteta je izgubljeni bruto domaći proizvod: sve što bi se proizvelo da rata nije bilo.

"Vama su prekinuti svi kanali snabdevanja, svi kanali izvoza, sankcije su pooštrene, dostupnost inostranog, legalnog kapitala je postala nemoguća. Bile su potrebne godine da se povrati taj nivo BDP, koji nije bio veliki te 1998. godine", objašnjava konsultant UN Dušan Korunoski.

Od rata i nemaštine pobeglo je 100.000 građana. Cena izgubljenog tzv. ljudskog kapitala procenjuje se na 2,3 milijarde dolara.

"Novac uložen u njihovo školovanje i mogućnost stvaranja nacionalnog dohotka koji bi oni imali šansu da naprave u ovoj zemlji je nepovratno izgubljen i to je ta cena tog ljudskog kapitala u koji se ne ubrajaju samo oni koji su poginuli već i oni koji su otišli sa ovih prostora", dodaje Korunoski.

Nema izgleda za ratnu odštetu 

Ratna odšteta ne pominje se u tužbi SRJ protiv NATO država iz 1999. godine, a i po njoj se Međunarodni sud pravde proglasio nenadležnim.

"Sumnjam da bi nakon te odluke o nenadležnosti bilo moguće ponovo pokrenuti pred MSP postupak i očekivati da sud odluči drugačije, odnosno da prihvati nadležnost", ističe profesor međunaorodnog prava Tibor Varadi.

Prema američkom Džejns difens vikliju, NATO su samo bombe koje je bacio na Srbiju 1999. godine koštale 2,5 milijardi dolara. Isti iznos kasnije se, navodno, slio u našu zemlju – kao humanitarna pomoć.

Izvor: RTS

NATO bombardovanje Srbije
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva