:

:

TV Most

Foto: Танјуг

clock

Maj 14, 2019   20:41

0

206

J. Joksimović i Osovski: Srbija ima jasnu EU perspektivu

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović razgovarala je sa izaslanikom Ministarstva inostranih poslova Nemačke za pitanja EU Tomasom Osovskim o aktivnostima Srbije i saradnji sa Nemačkom u nastavku pristupanja EU, efektima reformi koje se u tom procesu sprovode, situaciji u regionu, bilateralnim odnosima i drugim temama.

Jadranka Joksimović navela je da je Srbija posvećena evropskim integracijama - koje su strateški spoljno-politički prioritet države, ali i da posebnu pažnju posvećujemo reformama čijom se primenom društvo modernizuje, razvija i napreduje.

Ona i Tomas Osovski posebno su istakli važnost reformi u, inače najzahtevnijim, poglavljima 23 i 24 - oblast vladavine prava, i da je napredak u tim oblastima važan za jačanja demokratskih standarda i vrednosti ali i ključan za otvaranje novih poglavlja.

U tom smislu, ministar je detaljno prezentovala sve aktivnosti iz poglavlja 23 i 24 koja se tiču pravosuđa, borbe protiv kriminala i korupcije, manjinskih prava, medijskih sloboda, a o kojima kao da ne postoji dovoljno saznanja u EU i zemljama članicama.

Izrazila je očekivanje da će izvori informisanja EU i država članica u budućnosti biti dublji i sistematičniji, i da će ocene u oblasti vladavine prava biti donošene na osnovu cinjenica, a ne percepcije.

U razgovoru je naglasila da pored značaja koji Izveštaj EK o napretku svakako ima za evropski put Srbije, ostaje činjenica da su građani koji su najviše zainteresovani upravo za oblasti iz segmenta vladavine prava i ekonomije visoko ocenili rad Vlade i napredak u pomenutim oblastima, navodi se u saopštenju iz njenog kabineta.

Jadranka Joksimović ponovila je da je Vlada usvojila Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon o zaštiti podataka, a nedavno i Zakon o sprečavanju korupcije, u potpunosti usaglašen sa preporukama GRECO.

Istakla je i da se intenzivno radi na izradi medijske strategije i da se posebna pažnja posvećuje rešavanju slučajeva napada na novinare.

Podsetila da je Vlada prihvatila i uvažila sve preporuke Venecijanske komisije, koja se pozivino odredila prema aktivnostima Srbije, oko Ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa, i sprovela jasan i otvoren proces javne debate.

Ministar očekuje da Srbija, do kraja predsedavanja Rumunije Savetom EU, otvori neka od 5 poglavlja koju se tehnički spremna.

Na taj način, potvrdio bi se, prema njenom mišljenju, kredibilitet politike proširenja.

Ministar takođe očekuje i da će posle izbora za EP kredibilna politika proširenja EU zadržati važno mesto u politici EU.

Precizirala je da Srbija ne očekuje da sutra bude primljena u EU, već da se najoptimističniji rok prijema, a to je 2025-ta godina, zadrži kao kredibilan, ukoliko svi - i EU i Srbija kao kandidat, budu ispunjavali svoj deo posla.

Joksimović i Osovski su se složili da je stabilnost regiona izuzetno važna i da se reflektuje i na EU. S tim u vezi, Osovski je objasnio da Srbija ima jasnu perspektivu u EU i da je važna za stabilnost i prosperitet celog regiona, ali i za ostvarivanje zajedničkih evropskih interesa.

Rekao je da Nemačka ohrabruje i podržava i reforme - za koje očekuje da budu završene i primenjene, i evropske integracije Srbije, jer one doprinose razvoju Srbije i regiona, što je u interesu i Evropske unije.

Sagovornici su akcentovali značaj učešća Srbije u zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici - kojoj naša država aktivno doprinosi kroz učešće u vojnim misijama EU i kao prva zemlja regiona koja je počela pripreme za civilne misije.

Ministar evropskih integracija zahvalila je na pomoći i podršci koju Nemačka pruža Srbiji u procesu pristupanja EU.

Naime, ta država je najveći bilateralni donator naše zemlje - za poslednjih 15 godina izdvojila je 1,8 milijardi evra bespovratne pomoći za realizaciju brojnih projekata.

Da je Nemačka jedan od najvaznijih partnera ukazuje i činjenica da je Tomas Osovski, u Vladi, primljen na najvišem nivou tokom njegove posete Srbiji.

Takođe, Joksimović i Osovski saglasni su da postoji kontinuitet unapređenja ukupne saradnje, pre svega političke i privredne, da su odnosi dve države izuzetno kvalitetni i da intenzivna redovna i otvorena komunikacija - prisutna je na svim nivoima, daje pozitivne rezultate.

Od Srbije zavisi brzina ulaska u Evropsku uniju

Srbija drži sve konce u svojim rukama da pokaže da skepsa kritičara nije na mestu, na samoj Vladi je da sprovođenjem iskrenih i ambicioznih reformi dokaže svoju privrženost procesu pristupanja Srbije zajednici vrednosti Evropske unije, izjavio je Tomas Osovski, direktor za pitanja EU u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke.

"Srbija se već nalazi usled pregovaračkog procesa. Međutim, da li će se perspektiva pristupanja i ostvariti to zavisi od ispunjenja uslova, između ostalih, i od normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Napredak u pregovaračkom procesu zahteva sprovođenje neophodnih reformi i njihovu održivu implementaciju. Automatizma tu nema. Dakle, brzina vođenja pregovora se određuje konkretnim napretkom u sprovođenju reformi. I dopustite da tu posebno naglasim jednu stvari: ti uslovi nisu veštački postavljene prepreke. Naprotiv. Reforme koje su vezane za to doprinose jačanju vladavine prava, transparentnosti, bezbednosti i investicionoj klimi, od čega u prvoj liniji koristi imaju građani vaše zemlje", kaže Osovski za "Politiku".

Osovski je naglasio da se Nemačka i dalje zalaže za evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana.

"Jedno mora da bude jasno, i to često čujem od predstavnika Vlade Srbije: Srbija ove reforme ne sprovodi radi EU. Ne radi se o štikliranju nekog spiska sa zahtevima. Srbija ove reforme sprovodi radi sebe, kako bi životni standard građanki i građana ove zemlje bio bolji. U tome joj EU pomaže ne samo rečima već i delima, pružanjem konkretne pomoći: samo u periodu od 2014. do 2020. godine EU je Srbiji dala podršku u visini od preko 1,5 milijardi evra", rekao je on.

Upitan o tome kako EU planira da dodatno motiviše zapadni Balkan da sprovede reforme, kada se čini da u ovom trenutku EU ne može da regionu ponudi vremenski preciziranu evropsku perspektivu, Osovski kaže da se pre svega radi o nesporazumu.

"Postoji sasvim jasna vremenska dinamika za pristupanje EU. Čim budu ispunjeni svi uslovi utvrđeni u 35 poglavlja pregovaračkog okvira, Srbija može, uz saglasnost svih članica EU, da joj pristupi. Ta perspektiva, koja je formulisana 2003. godine u Solunu i potvrđena 2018. godine u Sofiji, i nadalje važi", kaže Osovski.

Prema njegovim rečima, važi i obrnuta dinamika, odnosno da datum pristupanja zavisi od Vlade Srbije, a ne od EU.

"Uz angažovano spovođenje reformi, taj proces pristupanja bi se mogao odvijati većom brzinom. Ali zaista samo ako su ti uslovi ispunjeni. S druge strane, nema dileme: ukoliko neko smatra da ima sve vreme za sprovođenje reformi, da ostvari samo neznatan napredak ili čak da uništi već postignut napredak, onda mora biti svestan i da snosi odgovornost za sporiji i samim tim duži proces pristupanja. Dakle, ne radi se o datumima, već o merljivom napretku. To su jedini faktori koji utiču na brzinu i uspešan završetak pristupnog procesa", rekao je Osovski.

Ipak, po pitanju toga gde se Srbija danas nalazi u pogledu ispunjenja reformi, on ističe da je zabrinut, pre svega, zbog reformi u oblasti vladavine prava.

"Tokom prethodnih meseci nismo primetili suštinski napredak. Zastao je rad na reformi pravosuđa o kojoj su se duže vreme vodili pregovori. Rasprave o nacrtima zakona i godišnjim izveštajima ombudsmana, Agencije za borbu protiv korupcije i Poverenika za informacije od javnog značaja u Skupštini se ne održavaju u dovoljnoj meri. Parlament samim tim nedovoljno vrši svoju kontrolnu funkciju. Što se tiče borbe protiv korupcije, Savet Evrope je upravo ovih dana iznova ustanovio da važne preporuke nisu implementirane", kaže Osovski.

Ističe i da je situacija u medijima zabrinjavajuća, što su Reporteri bez granica i Fridom haus konstatovali u svojim izveštajima.

Po pitanju prilagođavanja spoljne politike Srbije stavovima EU, ona bi želela da Srbija bude posvećenija toj temi iako nam je drago da Srbija učestvuje u stranim misijama EU, navodi Osovski.

Prema njegovim rečima, druge zemlje u regionu su na tom polju daleko naprednije i pokazuju svoju privrženost teškim spoljnopolitičkim odlukama EU.

Odgovarajući na konstataciju "Politike" da na sastanku lidera zapadnog Balkana sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Francuske Emanuelom Makronom nije došlo pomaka u dijalogu Beograda i Prištine, Osovski ističe da je taj sastanak prvenstveno bio dizajniran kao forum za razmenu mišljenja svih učesnika o pitanjima relevantnim za zapadni Balkan, a ne kao nova runda dijaloga.

"Stagnacija u dijalogu o normalizaciji odnosa nosi izvesne rizike. Stoga će početkom jula u Parizu biti održan još jedan sastanak, na kojem će opet biti pokušaja da se obnovi briselski dijalog sa ciljem da se postigne sveobuhvatan, održiv i dugoročan sporazum koji će doprineti stabilnosti celog regiona. Nemačka i Francuska izričito podržavaju postojeći format za dijalog", rekao je Osovski.

Ističe da je suština uspešne diplomatije održavanje komunikacija, a da se upravo o tome radilo u Berlinu.

"Sastanak u Berlinu potvrdio je koliko je našim zemljama važan zapadni Balkan. Evropska diplomatija i je zapravo interakcija zemalja članica i Službe za spoljnu politiku EU. Tu interakciju smo 29. aprila mogli da vidimo na deli", ističe direktor za pitanja EU u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke.

Izvor: Танјуг

JoksimovićOsovskiEU
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva