:

:

TV Most

clock

Januar 02, 2020   15:04

0

261

Kuburović: Neuspela reforma pravosuđa koštala Srbiju 11 milijardi

Neuspela reforma pravosuđa iz 2009. godine koštala je državu oko 11 milijardi dinara zbog isplate plata ne-reizbranim sudijama, tužiocima i zaposlenima u pravosuđu, kao i brojnih troškova koji nisu plaćani do 2012. godine, rekla je ministarka pravde Nela Kuburović.

Kuburović u intervjuu Танјугу ukazuje da prilikom sagledavanja ukupne sume treba imati u vidu da je najmanje 5, 5 do šest milijardi dinara isplaćeno na ime naknade materijalne štete - nesiplaćenih plata u periodu od 2010. do 2012. ili 2013. godine sudijama i tužiocima koji su 2009. ostali ne-reizabrani, kao i sve troškove postupaka koje su vodili.

Što se tiče nakanda nematerijalne štete, (povreda časti i ugleda zbog neizbora) u postupcima koje su vodile sudije i tužioci, Kuburović kaže da nema tačne podatke, dok su zaostala dugovanja koje je Ministarstvo pravde zateklo 2012. za sudske tumače, veštake, advokate po službenoj dužnosti koja nisu plaćana nakon prenosa iznosila oko 5.5 milijardi dinara.

"Zbog toga se ukupna šteta procenjuje na više od 11 milijardi dinara", navela je Kuburović.

Ona je ukazala da se 10 godina od donošenja odluke o prestanku funkcija za 836 sudija i skoro 100 zamenika javnih tužilaca, kao i stvaranja nove mreže sudova, posledice tih poteza iz reforme 2009. godine još uvek osećaju u pravosuđu.

Smatra da je ta reforma sprovedena bez odgovarajuće pripreme, iako su Ustav i zakonski okviri dozvoljavli određene promene.

Pre svega, kako je ukazla, nova mreža sudova je sa više od 100 sudova svedena na manje od 50, što je u praksi prozivelo velike troškove putovanja, veće troškove za život sudija, a građani su ostali bez adekvatnog pristupa pravdi, jer su neki morali da putuju i preko 40 kilometara do suda.

"Uvedeni su novi sudovi koji su počeli sa radom 1. januara 2010. godine - prekršajni sudovi, Prekršajni apelacioni sud i Upravni sud, ali tu je bio problem infrastrukture jer za njih nije bilo adekvatnih zgrada, opreme i dovoljnog broja zaposlenih", podsetila je ona.

Pored sudija i tužilaca koji su ostali bez posla, ministarka pravde je podsetila da su posledice reforme trpeli i zaposleni u pravosudnim organima, čiji je broj 2009. takođe bio smanjen, što je kasnije takođe rezultiralo njihovim podnošenjem tužbi za naknadu neisplaćenih zarada i obavezom da se vraćanja na posao.

"Svi oni su podneli tužbe zbog neprimanja plate i zarade, nakon odluke Ustavnog suda 2012. kojom je utvrđeno da su odluke o prestanku sudijske funkcije 2009. godine bile neustavne, donete bez adekvatnog obrazloženja i postupka", navela je ministarka i istakla da danas više nema zaostataka i kašnjenja u plaćanju, veštaka, tumača i advokata, jer se budžetom obezbeđuje dovoljno sredstava.

Ona je istakla da sada Vlada Srbije obezbeđuje i dovoljno sredstava za izgrađnju novih sudskih zdraga, pa je u prethodnih nekoliko godina izgrađeno više potpuno novih zgrada za rad prekršajnih sudova ili su postojeće renovirane.

Smatra da je, najveće ulaganje Vlade Srbije u pravosudnu infrastrukturu u protekle tri decenije - u potpunu rekostrukciju Palate pravde u Beogradu, nešto na šta celo pravosuđe i Vlada treba da budu ponosni.

U 2020. godini, Kuburović očekuje završetak nove zgrade - Palate pravde u Kragujevcu za 10 različinih pravosudnih organa i najavljuje donošenje niza strateških dokumenata, iako je u pitanju izborna godina.

Prema njenim rečima, biće doneta nova Strategija za razvoj pravosuđa pošto je prethodna istekla, zatim revidirani Akcioni plan za Poglavlje 23, a radiće se i na unapređenju borbe protiv korupcije, koja ostaje prioritet ne samo Ministarstva pravde već i Vlade Srbije.

Kako je navela, Vlada je pred novu godinu usvojila Predlog zakona o poreklu imovine i da se nada da će o tekstu ovog zakona uskoro raspravljati poslanici u Skupštini, napominjući da taj zakon predstavlja jednu od bitnih antikoruotivnih mera.

"Očekujemo i ustavne promene u oblasti pravosuđe, ali one zavise od brzine formiranja nove vlade i novog saziva parlamenta nakon izbora.

Proces izmene Ustava zastao je zbog bojkota opozicije koja odbija da učestuvuje u radu skupštine, a prema rečima Kuburović, donošenje najvišeg pravnog akta države zahteva učešće i rad svih, bez obzira da li se slažu sa rešenjima ili ne, da li prihvataju ili ne Predlog vlade.

"Mislim da je neophodno da se ostvari dijalog i da svi dobiju mogućnost da iznesu svoj stav i mišljenje o ustavnim amandmanima", napomenula je Kuburović.

Ona očekuje da će predstojeći izbori biti teški, ali veruje da će građani prepoznati rezultate rada ove vlade i ono što im se nudi u narednom periodu, podsećajući da je 28. decembra predstavljen plan rada Vlade do 2025. godine.

"Verujem da će građani prepoznati to kao nešto što će im omogućiti mnogo bolji životni standard i bolje uslove za rad i zapošljavanje", navela je.

Kuburović takođe očekuje da će u toku 2020. godine biti započet rad na izmenama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim su uvedene velike novine u naš krivični postupak, a to je pre svega tužilčka istraga.

Akcionim planom za Poglavlje 23 predviđene izmene ZKP pre svega radi ubrzavanja postupka i onemogućavanja procesnih zloupotreba koje dovode do dužeg trajanja postupka nego što bi to trebalo, navela je ona.

Ukazala je da je Ministarstvo pravde još pre godinu dana predložilo da sudije, tužioci, advokati i civilni sektor, svako u svom domenu, izađe sa predlozima izmena ZKP-a i dostavi ih ministarstvu, ali, kako je navela, još uvek nijedan predlog nije stigao u Ministarstvo pravde.

Povodom kritika koje su se u proteklom periodu čule u javnosti zbog zabrane uslovnog otpusta za pet najbrutalnijih krivičnih dela za koja je propisana kazna doživotnog zatvora, kao i mišljenja da treba menjati Zakon o pomilovanju, koji bi mogao da se primeni u tim slučajevima, Kuburović kaže da su kritike neosnovane, a formalne predloge za izmenu tog zakona nije Ministarstvu nije uputio.

Mogućnost pomilovanja nije isključena i ona postoji i za ona krivicna dela za koja je samim zakonom zabranjen uslovni otpust nakon 27 godina izdržane kazne”, navela je.

Zahtev za pomilovanje se upućuje Predsedniku države, za čiju odluku je presudno mišljenje suda koji je doneo presudu”, istakla je Kuburović i ocenila da nisu tačni navodi koji su se mogli čuti u javnosti da su isključeni svi mehanizmi preispitivanja kazne.

“Često je odluka suda ta koja ukazuje da li će neko biti pomilovan ili ne. Do sada nije bilo slučajeva da se sud protivi pomilovanju, a da predsednik postupi suprotno i pomiljuje osuđenika”, naglasila je ministarka.

Prema njenim rečima, od 2015. godine do sada bilo je 42 pomilovanja, mahom teško bolesnih osoba.

Iako, kako kaže, Srbija uredno ispunjava sve svoje obaveze u saradnji sa Tribunalom, a sada Mehanizom za krivicne sudove u Hagu, i dalje nema odgovora ni od Mehanizma ni od Saveta bezbednosti na molbe naše države da njeni državljani služe kazne u Srbiji, kao ni za vraćanje dokumentacije koja nije korišćena u krivičnim postupcima pred Tribunalom, pa se ne može smatrati njegovim materijalom.

Ona međutim veruje da će Mehanizam i SB rešavati ova sporna pitanja u toku naredne godine, jer je kraj postupaka i okončanje njegovog rada najavljeno do kraja 2020. godine.

Povodom slučaja Jojić i Radeta, čije izručenje zbog suđenja traži Mahanizam, Kuburović očekuje i dalje pritiske na Srbiju, jer kako da se gotovo svaki nalog iz Haga, koji ne bude ispoštovan, često ispolitizuje i koristi za uslovljavanje Srbije.

Međutim i Ministarstvo pravde i Vlada Srbije pre svega, kako je istakla, treba da poštuju Ustav i zakone Srbije, kao i Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, kao i da se ne smeju zaboraviti ni sudske odluke koje su donete u tom predmetu, a kojima je zaključeno da nisu ispunjeni uslovi za izručenje.

“Ako bude iz Haga dostavljen novi nalog opet će biti prosleđen nadležnom sudu da o tome odlučuje, a Ministarstvo pravde postupa u skladu sa sudskim pravosanžnim odlukama”, rekla je Ministarka i ukazala da je u tom slučaju Srbija uložola žalbu na prostepenu odluku kojom je odlučeno da je Jojiću i Radeti sudi u Hagu a ne u Srbiji.

Kada je u pitanju zakonodavni rad, Kuburović je ponosna na usvajanje dugoocekivanog Zakona o o besplatnoj pravnoj pomoći, koji se primenjuje od 1. oktobra, kao i na usvajanje izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenu, čija je primena počela 1. januara.

Izvor: Танјуг

Kuburovićreforma pravosuđa
0 Komentara

Postavi komentar

Napiši svoj komentar ovde. Tvoja email adresa neče biti vidljiva