TV Most

Današnje ročište završeno je odlukom sudskog veća kojom su ponovo odbili predlog odbrane da se optuženima Ratku Romiću i Milanu Radonjiću ukine pritvor, ili da im se pritvor zameni zabranom napuštanja stana.


Suđenje četvorici bivših pripadnika Državne bezbednosti optuženim za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine nastavljeno je danas u Specijalnom sudu u Beogradu izjavama nekadašnjeg šefa beogradskog centra Državne bezbednosti Milana Radonjića i bivšeg pripadnika službe Državne bezbednosti Ratka Romića.


Ratko Romić je negirao da je umešan u ubistvo novinara i vlasnika lista "Dnevni telegraf" Slavka Ćuruvije.

On je iznoseći odbranu u Specijalnom sudu u Beogradu, naglasio da je optužnica neosnovana i kontradiktorna, da su svi optuženi "primorani da se brane od optužnice, a ne od dokaza".

"Ova optužnica je dokaz za sebe i veoma je opasna jer pokazuje da bilo ko može da se optužbi za bilo šta, a da nema dokaza", rekao je Romić u Specijalnom sudu.

Po optužnici, Romić je bio saučesnik u ubistvu Slavka Ćuruvije, odnosno on je udario njegovu suprugu Branku Prpu pištoljem u glavu, dok je kao neposredni ubica označen Miroslav Kurak.

"Insistirao sam da mi se predoči neposredan dokaz da sam ja neopaženo prišao Branki Prpi i udario je pištoljem u glavu, čime sam omogućio delo ubistva, ali nisam ga dobio. Niti sam udario Branku Prpu pištoljem u glavu, niti sam u ubistvu učestvovao na bilo koji drugi način", rekao je Romić.

Romić: Politički pritisak da budem uhapšen

On je naveo da je na nadležne državne organe, "jedan visoko pozicionirani službenik" vršio pritisak da on bude uhapšen, "a u vreme predizborne kampanje", jer će mu to doneti političke poene, a ta osoba je, kako je naveo, "izgubila na izborima".

"Ja sam lišen slobode 14.01.2014. godine i sve vreme sam znao dan i datum kada ću biti uhapšen", rekao je Romić i dodao da je bio svestan da će pritvor trajati dugo, ali da je ostao dostupan organima kako bi "skinuo ljagu sa svog imena".

Ćuruviju pratilo 27 pripadnika DB

Romić je naveo da je praćenje Ćuruvije počelo 3. jula 1998. godine u vreme kada je načelnik DB-a bio Jovica Stanišić, a načelnik beogradskog DB-a Zoran Mijatović.

Prema njegovim rečima, nad Ćuruvijom se od tada primenjuje ad hok mera kontrole telefonskih razgovora, koja po pravilima može da traje samo osam dana, zbog čega je primenjivana 21 put.

On je naveo da je pre ubistva Ćuruvija bio i tajno praćen i da je na tom zadatku bilo angažovano 27 pripadnika DB-a.

Romić se osvrnuo i na navode iz optužnice da je Ćuruvija ubijen zbog kritike nosilaca vlasti, ocenivši da nije jasno "koja je to i šta je ta najviša struktura vlasti".

"Navodi se da je Ćuruvija ubijen radi ograničenja slobode medija i zato smo mi pozvali sve one koji imaju veze sa medijima, a najkompetentniji su ministri informisanja", rekao je Romić.

U vreme ubistva Slavka Ćuruvije ministar informisanja Srbije bio je aktuelni premijer Aleksandar Vučić, dok je savezni ministar informisanja bio Milan Komnenić.

Romić će nastaviti da iznosi svoju odbranu u septembru, a pre njega iznošenje odbrane su završili Radomir Marković i Milan Radonjić, koji su takođe negirali krivicu.

Radonjić: Izdao sam nalog da se prkine sa praćenjem

Drugooptuženi, nekadašnji šef beogradskog centra Državne bezbednosti, Milan Radonjić, nastavio je danas izlaganje svoje odbrane odgovaranjem na pitanja tužioca, branilaca i suda.

Radonjić je pored ostalog naveo da je, kada je čuo da je Ćuruvija ubijen, bio u šoku i veoma iznenađen.

"Ne mogu sad da vam objašnjavam kako sam se tada osećao, niti šta sam prvo uradio, ali koliko se sećam, obavestio sam načelnika resora i odmah dao nalog da se prikupe svi podaci o Ćuruviji koji su prikupljeni tokom sprovođenja operativnih mera", rekao je Radonjić.

Sve podatke je, kako je dodao, predao gradskom SUP-u. Radonjić je potvrdio da je Ćuruvija praćen zbog sumnjivih kontakata i da je on izdao nalog da se praćenje prekine "kada je došlo do kontakta i primopredaje" (novca).

On je napomenuo da bi praćenje možda i bilo nastavljeno tri, četiri, pet dana kasnije da nije došlo do ubistva.

"Moji operativni nalozi zavisili su od operativnih podataka službe, a ne od moje dobre volje", naglasio je on.

Radonjić je na prethodnom suđenju negirao krivicu, napominjući da nikada nije počinio nijedno krivično delo.

Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. godine, u vreme NATO bombardovanja Srbije, ispred zgrade u kojoj je žÂživeo u Beogradu.

Radonjić i Romić su u pritvoru, Marković služi kaznu od 40 godina zatvora u požarevačkoj Zabeli, a Kuraku se sudi u odsustvu jer je u bekstvu i za njim je raspisana međunarodna poternica.

Po optužnici, Ćuruviju je ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić koji je dršškom pištolja udario Ćuruvijinu suprugu Branku Prpu u glavu.

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".

Izvor: Agencije